Koliko je pretilost postala javnozdravstveno pitanje dokaz nam je i to da je tu bolest SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) proglasila problemom epidemijskih razmjera. Pretilost smatramo vodećom bolesti suvremene civilizacije. Odgovornost kod ovog zdravstvenog problema je u rukama svakog pojedinca koji promjenom životnih i prehrambenih navika može pozitivno utjecati na rješenje ovog problema.
Pretilost definiramo kao stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Nakon 40. godine počinju se javljati hormonalne promjene koje imaju utjecaj na oblik tijela. Dolazi do usporavanja metobolizma što također ima utjecaj na održavanje tjelesne težine. U borbi protiv pretilosti ljudi radije posežu za dodacima prehrane nego li da se odreknu loših životnih navika koje su i dovele do prekomjerne tjelesne težine. Temelj sustavnog pristupa terapiji debljine počiva na zdravom životnom stilu koji podrazumijeva povećanu tjelesnu aktivnost i smanjen ukupni energetski unos hrane.
Danas na tržištu postoji niz preprarata za mršvaljenje raznih sastava. Jedan od dodataka prehrani koji je stekao znatnu popularnost u posljednjih nekoliko godina je ekstrakt zelene kave.
Zelena kava
Sjemenke zelene kave – Coffea canephora robusta, sadrže vodu, mineralne tvari (najviše kalij i fosfor), ugljikohidrate, vlakana, proteine, aminokiseline, lipide, organske kiseline, klorogeničnu kiselinu, trigonelin i kafeina. Aktivnim tvarima u zelenoj kavi smatraju se klorogenična kiselina, kofein i trigonelin.
Dodaci prehrane od zelene kave se proizvode od ekstrakta koji se tradicionalno dobiva od zelenih neprženih sjemenki kave. Prženjem zrna na visokim temperaturama dolazi do razgradnje korisnih aktivnih spojeva koji se nalaze u zelenom zrnu, posebno klorogenične kiseline čiji gubitak prženjem iznosi čak 70 %.
Ekstrakt zelene kave sadrži prirodno prisutan kofein i polifenolni antioksidans – klorogeničnu kiselinu. Klorogenskoj kiselini se pripisuju glavni učinci na smanjenje težine. Tu se javlja mogućnost nuspojava, budući da ekstrakt zelene kave sadrži kofein. Visok unos kofeina može uzrokovati glavobolje, nesanicu, povraćanje, diurezu, gastritis, nervozu, anksioznost, uzrujanost, šumove u ušima i aritmije srca. Proizvodi koji sadrže ekstrakte zelene kave obično su stanardizirani, i to uglavnom na 45% klorogenične kiseline.
Dekofeinizirani ekstrakt kave
Zbog nuspojava koje smo naveli, napravljen je ekstrakt kave koji je dekofeiniziran.
Preporuka je da se kao pomoć pri mršavljenju koristi zelena kava koja je standardizirani pripravak koji sadrže ekstrakt dekofeinizirane zelene kave. Dekofeinizirana zelena kava ne sadrži sastojke kave koji mogu imati nepoželjan učinak poput kofeina, kafestola i kahveola. Neželjene popratne pojave nisu poznate kod ovakvog oblika ekstrakta zelene kave.
Istraživanja
Provedena su brojna klinička ispitivanja o učinku klorogenične kiseline na mršavljenje.
U laboratorijskim poskusima (na životinjama) utvrđeno je da ekstrakt zelene kave sprječava razgradnju polisaharida do jednostavnih šećera. Taj učinak u organizmu može značiti smanjenu asporpciju šećera i manji unos kalorija. Klorogenična kislina osim toga odgađa apsorpciju masnoća iz gastrointestinalnog trakta te utječe na metabolizam glukoze i lipida.
Pokazalo se da klorogenična kiselina inhibira akumulaciju masti i smanjuje tjelesnu masu u različitim životinjskim modelima i kod ljudi.
Ispitivanja su dokazala da klorogenična kiselina ima utjecaj na smanjenje tjelesne mase i regulaciju metabolizma lipida. Dokazano je i da je kava obogaćena klorogeničnom kiselinom inducirala smanjenje apsorpcije glukoze. Postoje mnogi dokazi i studije koje potvrđuju pozitivno djelovanje ekstrakta zelene kave na zdravlje organizma te na smanjenje tjelesne težine.
Smatra se da se korisni učinak klorogenične kiseline postiže dozom u rasponu od 120-400 mg. Učinak viših doza klorogenične kiseline pokazuje potencijalno korisno djelovanje. Na tržištu postoje preparati s dodatkom L- karnitina, što je zbog sinergističkog učinka zelene kave i L- karnitina, postiže bolji učinak mršavljenja.
Jedna litra kave sadrži 500–800 mg klorogenične kiseline, odnosno 250–400 mg kofeinske kiseline. Osobe koje svakodnevno piju kavu unesu u organizam između 0,5 do 1 g klorogenične kiseline.
autorica članka mr. ph. Katarina Fehir Šola
Hrvatska
