Postoji li hrana za žene? Otkrijte 10 vrsta hrane koje bi žene trebale uvrstiti u svoj jelovnik.
Hrana za žene pojam je s kojim se ne susrećemo često, stoga se možemo zapitati postoji li uopće tako nešto? Istina je da smo svi ljudi, ipak potreba za hranjivim tvarima kod žena je ponešto drugačija nego kod muškaraca.
Pamela Peeke, profesorica na medicinskom fakultetu u Marylandu i autorica knjige „Kako se boriti protiv kilograma nakon 40. godine“, za medij Hot Stuff Works pojasnila je da postoji hrana za žene te koja je to hrana koji bi svaka žena trebala uvrstiti u svoj jelovnik. Budući ženski organizam funkcionira drugačije nego onaj od muškaraca, žene imaju i posebne prehrambene potrebe, posebno nakon 30. godine.
Sljedeća hrana za žene je preporučena od autorice knjige:
1. Cjelovite žitarice
Cjelovite žitarice bogate su vlaknima koja mogu pomoći u poboljšavanju probavnih tegoba kod žena. Sadrže i veće količine vitamina B te minerala u tragovima koji se preradom žitarica gube. Preporučuje se da u svoju prehranu uključite više različitih cjelovitih žitarica poput smeđe riže, integralnog kruha, cjelovitih pahuljica ili žitarica poput heljde ili kvinoje.
2. Hrana bogata folnom kiselinom
U hranu koja sadrži veću količinu folne kiseline pripadaju šparoge, naranče, cjelovite žitarice te grah. Veoma je važna u trudnoći jer osigurava zdrav razvoj djeteta te pozitivno djeluje i na zdravlje srca.
3. Brusnice i sok od brusnica
Brusnice su odličan izvor proantocijanidina, biljnih pigmenata koji sprječavaju da se bakterije hvataju za stijenke mjehura, čime sprječavaju upalu mjehura. Jedno od novijih istraživanja pokazalo je kako brusnice poboljšavaju i zdravlje srca i krvnih žila, a budući su jedna od namirnica koja je najbogatija antioksidansima, štite i od preuranjenog starenja.
4. Voda
Iako vodu ne smatramo hranom, itekako je važna za naš metabolizam. Voda sudjeluje u probavi, gubitku tjelesne težine te poboljšava izgled kože. Zato je ključno dnevno piti osam do deset čaša vode. Unos vode u organizam možemo pospješiti i konzumiranjem hrane bogate vodom (poput određenog voća i povrća).
5. Oraščići
Oraščići sadrže mnogo nezasićenih masnih kiselina koje pomađu kod snižavanja razine kolesterola. Također su i izvor proteina, kalcija, cinka, bakra, selena, folne kiseline te vitamina A i E. Ipak, kod konzumiranja budite oprezni jer oraščići mogu sadržavati dosta kalorija. Preporučen dnevni unos je oko 28 kikirikija, 14 polovica oraha te oko 7 brazilskih oraščića.
6. Zeleno lisnato povrće
U ovu kategoriju ubrajamo sve od kelja pa do zelene salate. Radi se o namirnicama koje tijelu osiguravaju vrlo važne nutrijente poput vlakana, vitamina i minerala, a sadrže vrlo malo masti i kalorija. Preporučuje se konzumiranje 3 obroka zelenog povrća dnevno.
7. Voće i povrće bogato vitaminom C
Citrusi, šipak, jagode, kivi, guava, crvena paprika, sjemenke goričice, brokula, špinat, rajčica, krumpir, peršin samo su neke od namirnica iznimno bogate vitaminom C. Vitamin C poboljšava imunitet i opće stanje organizma, a povezuju ga i sa smanjenjem rizika od koronarne bolesti. Preporučuje se unos od 2 do 3 komada takvog voća ili povrća dnevno.
8. Hrana bogata željezom
Željezo je jedan od nutrijenata koji je načešće deficitaran kod žena. Razlog tome su naravno mjesečni ciklusi žena, stoga pred menopauzu njegova razina kod žena može biti veoma niska. Izvori željeza su sljedeći: grah, blitva, tofu, suhe marelice, govedina… Žene trebaju 12 do 15 mg željeza dnevno, za razliku od muškaraca, čije su potrebe 10 do 12 mg dnevno.
9. Hrana bogata kalcijem
Kalcij je zaslužan za čvrstoću kostiju te u kombinaciji s redovitom tjelovježbom pomađe kod prevencije osteoporoze. Odličan izvor kalcija su mliječni proizvodi koji sadrže nisku količinu masnoća, tamnozeleno lisnato povrće (poput kelja ili brokule), sušeno začinsko bilje, grah, orašasti plodovi, zatim sojini proizvodi i sokovi bogati kalcijem te tofu.
10. Sojini proteini
Sojine proteine možemo pronaći u namirnicama poput tofu-a, sojinog mlijeka i sojinih žitarica. Oni pomažu kod snižavanja lošeg kolesterola i bogati su fitonutrijentima (biljnim hranjivim tvarima). Preporučeni dnevni unos sojinih proteina je 25 grama dnevno.
Hrvatska
