Bolesti srca gotovo su nepoznat pojam za Inuite.
Inuiti su narod koji se kod nas često naziva Eskimima, iako je za njih taj naziv pogrdan (dolazi iz indijske riječi angonguin što znači – ljudi koji jedu sirovo meso). Riječ „Inuit“ zapravo znači čovjek, a označava množinu, dok bi ispravan naziv za jednog Inuita bio bi Inuk. Inuiti naseljavaju poluotok Grenland, zaljev sv. Lovre duž najsjevernijeg dijela Amerike sve do sjeveroistočne obale Sibira.
Danas ih ima oko 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu te oko 28.000 na Aleutima i na Aljaski.
S obzirom na okoliš i klimatske uvjete u kojima žive, njihova je prehrana veoma karakteristična i sastoji se uglavnom od proteina životinjskog porijekla i masnoća te veoma malo ugljikohidrata. Naime inuiti se gotovo isključivo hrane mesom kojeg ulove, poput morskih sisavaca, tuljana i kitova te slatkovodnih i morskih riba (škarpina, skuša, bakalara i pastrva), zatim sobova i polarnih medvjeda, ptica i njihovih jaja te eventualno sakupljenim plodovima poput crne šikše ili nordijske kupine, te trava, vrbovice, korijenja i različitih oblika dijelova tundre.
Jedno istraživanje iz sedamdesetih godina pokazalo je kako Inuiti imaju natprosječno veliku jetru, što je vjerojatno povezano s prehranom siromašnom ugljikohidratima, budući da se u takvim uvjetima događa proces glukoneogeneze (u jetri) u kojem se energetske zalihe namiruju iskorištavanjem proteina.
Svoje energetske potrebe Inuiti uglavnom namiruju iz masti (50%), 30-35% iz proteina te 15-20% iz ugljikohidrata i to uglavnom u obliku glikogena iz sirovog mesa koje konzumiraju.
Ovakva vrsta prehrane bogata mastima i proteinima, gotovo bez ikakvog voća i povrća, na prvi bi pogled mogla asocirati na nezdravu, međutim istina je daleko od toga. Inuiti su naime jedni od najzdravijih ljudi i gotovo nikada ne obolijevaju od bolesti srca, gotovo nikad ne doživljavaju infarkt te rijetko obolijevaju od raka. Ova pojava naziva se „inuitski paradox“ te je zaintrigirala mnoge znanstvenike koji su se zapitali kako je moguće da prehrana toliko bogata mastima može djelovati preventivno na razvoj kardiovaskularnih bolesti, što je u apsolutnoj suprotnosti s vjerovanjem kako upravo prehrana bogata masnoćama uzrokuje povišenje kolesterola i triglicerida u krvi, a što može dovesti do ateroskleroze te rezultirati i srčanim udarom.
Prva istraživanja na Inuitima započela su sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a nastavljaju se i danas. Sva istraživanja potvrdila su da su Inuiti mnogo manje od njihovih europskih srodnika podložni na bolesti srca i druge bolesti poput koronarnih oboljenja, reumatoidnog artritisa i šećerne bolesti, što je očito povezano s njihovim načinom prehrane bogatim nezasićenim masnim kiselinama, posebno omega-3 masnim kiselinama, dok je prehrana u suvremenom svijetu izuzetno bogata omega-6 masnim kiselinama.
Omjer omega-3 prema omega-6 masnim kiselinama trebao bi biti 1:1 te je takav u prošlosti i bio. Međutim, razvojem prerađivačke industrije, značajno je porastao udio omega-6 masnih kiselina u prehrani te je sada omjer omega-3 prema omega-6 masnih kiselina u većini razvijenih zemalja oko 1:20, a kod osoba koje konzumiraju mnogo prerađenih izvora masnoća on seže do čak 1:50.
Inuiti su jedna od rijetkih skupina koja je taj omjer i dan danas uspjela očuvati u razini 1:1.
Stoga tajna zašto Inuiti rijetko ili gotovo nikada ne obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti leži upravo u činjenici da konzumiraju veliku količinu omega-3 masnih kiselina koje imaju protuupalno djelovanje, za razliku od omega-6 masnih kiselina čiji nusprodukti razgradnje u organizmu potiču upalne procese, rast stanica tumora, zgrušavanje krvi i sl. Omega-3 i omega-6 masne kiseline u organizmu djeluju antagonistički, zbog čega je važno da omjer omega-3 prema omega-6 masnim kiselinama bude što bliži ravnoteži kako bi se neutralizirali i smanjili štetni upalni i degenerativni procesi.
Stoga se od Inuita možemo naučiti kako smanjiti rizik za bolesti srca; trebamo uravnotežiti omjer unošenja omega-3 i omega-6 masnih kiselina konzumirajući što više plave, masne ribe poput sardine, skuše, lososa, tune, haringa, inćuna, itd. ali i neprerađenih, hladno prešanih biljnih ulja poput maslinovog, bučinog i lanenog, smanjujući na taj način unos prerađenih i zasićenih omega-6 masnih kiselina.
Hrvatska
