Ime: Pasiflora, Kristov trn, Kristova kruna
Botaničko ime: Pasiflora incarnata
Opis:
Pasiflora je višegodišnja, zeljasta biljka penjačica porijeklom iz Južne Amerike. U Europu je stigla u 17. stoljeću. Na našem području uglavnom uspjeva u mediteranskom podneblju, iako je možemo naći i na kontinentu. Njezine duge stabljike dosežu duljinu od oko 4 metra. Cvate u periodu od lipnja do listopada, a cvjetovi su joj relativno veliki, promjera 5 do 9 cm, stoje samostalno i sastoje se od bijelog vijenca s najčešće plavo -ljubičastim laticama.
Već odavno je poznato njezino ljekovito djelovanje, naročito na smanjene nervoze i nemira, ali i na nesanicu te grčeve, ubrzan rad srca, itd. Također, poznato je i njezino djelovanje protiv ovisnosti.
U farmakološke svrhe koristi se nadzemni dio biljke (cvjetovi i listovi).
Djelovanje:
Smatra se kako pasiflora djeluje tako da povećava količinu γ-aminobuterne kiseline (GABA) koja je glavni neurotransmiter centralnog živčanog sustava. GABA pak snižava aktivnost pojedinih stanica u mozgu čime se potiče opuštanje. Osim što povećava razinu GABA-e, smatra se kako pasiflora može i povećati njezinu koncentraciju.
Djelovanje pasiflore često se uspoređuje s djelovanjem benzodiazepina (spojeva koji se koriste u lijekovima za smirenje poput Valiuma).
Izvan centralnog živčanog sustava, GABA je odgovorna i za tonus mišića. Prema tome, povećano lučenje GABA-e pomaže i kod opuštanja mišića. Zbog ovog djelovanja pasiflora se koristi u liječenju epilepsije i napadaja.
Osim djelovanja na opuštanje, pasiflori se pripisuje i djelovanje protiv depresije. Ono je temeljeno na grupi alkaloida (poput harmana, harmalina i harmina) koji djeluju tako da inhibiraju enzime centralnog živčanog sustava poznate kao monoamin oksidaze.
Prema tome, pasiflora na organizam ima umirujuće djelovanje, potiče uspavljivanje i opušta spazam mišića
Hrvatska
